U fokusu - Bosna i Hercegovina

Tržište kriptovaluta postaje transparentno

Na snagu je stupio pravilnik koji, nakon zakona, dodatno definiše ovu oblast. Na ovaj način će se znati koliko je učesnika na ovom, nama i dalje novom tržištu, a investitori će znati s kim tačno posluju uz koji rizik.

Koliko je tačno firmi koje posluju na tržištu kriptovaluta u Srpskoj niko pouzdano ne zna. Boris Majstorović, izvršni direktor kriptomjenjačnice BCX, Banjaluka, kaže da je ova kriptomjenjačnica prva i najveća u BiH, ali da ni oni, koji su godinama u poslu, ne znaju ko im je konkurencija.

- Mi znamo, imamo povratnu informaciju od klijenata da se dva pravna lica bave kriptovalutama. I znamo da ima fizičkih lica koja se na crno bave kriptovalutama - rekao je Majstorović. 

Tačku na nagađanje trebalo bi da stavi registar koji će evidentirati učesnike na ovom tržištu. Registar je formiran pri Komisiji za hartije od vrijednosti Republike Srpske koja je već primila prvi zahtjev.

- Svi oni koji se već time bave, dužni su da u što kraćem roku, gledajući zakon, to je 3. februar, podnesu zahtjev Komisiji. Sva neposredna saznanja koja budemo imali ići će u pravcu da se obratimo takvim pravnim ili fizičkim licima u onom domenu koliko to znamo - rekao je Ognjen Mihajlović, predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti.

Tri su dobre strane formiranja ovakve evidencije. Svi pružaoci usluga moraju da upozore investitore na rizik koji često nije mali. Obavezno je osnivanje računa posebnih namjena koji je izdvojen iz računa pružaoca usluge i njegove imovine. Tako će, za slučaj da dođe do problema u poslovanju, ulog investitora biti siguran. Takođe, obavezno je ispunjavanje uslova propisanih Zakonom o sprečavanju pranja novca.

Majstorović ističe da bi investitori trebalo da obrate pažnju ko je evidentiran, a ko nije.

- Ukoliko nije registrovan, treba izbjegavati takve trgovce kriptovalutama, jer nisu stručni, nemaju alate za sprečavanje pranja novca i nadam se da će ovaj zakon dovesti do toga da se suzbije crno tržište, jer je to trenutno najveći problem - navodi on. 

Kripto trgovci tako će, poput banaka, morati da vode računa o tome ko su im klijenti i kakvo je porijeklo njihovog novca. Ulaganje u virtuelne valute počinje i završava se na relaciji poslovni subjekat – klijent, pa investitori nemaju zaštitu države niti regulatornih tijela, kao npr. oni koji štednju ulažu u banku.

- Da Republika Srpska i Komisija za hartije od vrijednosti ne garantuju za eventuelnu štetu ili gubitak tih valuta na tim tržištima i što je bitno, da se na pružaoce usluga i njihove klijente ne odnose zakonske odredbe o osiguranju depozita, ni zaštiti korisnika finansijskih usluga - napominje Mihajlović.

Evidencija će biti javna, dostupna na internet stranici Komisije za hartije od vrijednosti. Prvi korak za potencijalne investitore time će biti – provjeriti s kim imaju posla. Rizik investiranja u virtuelne valute nije mali, ali to ne znači da ga treba učiniti još većim.